Zaštićena područja na teritoriji Glavnog grada karakterišu se raznovrsnošću biljnog i životinjskog svijeta koji se ogleda u prisustvu planinskih, ljekovitih i endemičnih vrsta biljaka, kao i ugroženih i endemičnih vrsta insekata, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara.
Posebno mjesto zauzima endemična, rijetka biljka mužika sa Komova (Androsace komovensis). Nalazi se u uskom lokalitetu na južnim padinama Kučkog Koma gdje raste u pukotinama stijena i na siparima okrnutim ka jugu. Veliki broj gljiva krasi park prirode Komovi, a u podnožju masiva Komova, obalom Vučjeg potoka po prvi put opisana je gljiva Alpova komovianus. Ona živi u simbiozi sa korjenom jove, a kako njena plodonosna tijela rastu ispod zemlje teško ih je naći. Otkriće ove vrste i podaci o njoj iz Crne Gore dragocjeni su i za objašnjavanje planetarne distribucije roda kojom pripada. Bukumirsko jezero je stanište crnogorskog daždevnjaka (Triturus alpestris montenegrinus), u narodu poznatog kao „žmigavac”, endemske vrste koju je 1951. otkrio i prvi opisao Milutin Radovanović.
Posebne su i šume endemične i tercijerno-reliktne vrste bora munike (Pinetum heldreichii bertiscum) koje predstavljaju veliku vrijednost Parka i koje su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom.
Pored šumskih staništa, na teritoriji opštine Podgorica nalazi se i zaštićena je Rijeka Zeta koja je bogata raznim ribama od kojih se ističe i endemična vrsta mekousne pastrmke Salmo obtusirostis. Karakteristične osobine mekousne pastrmke je da su joj usta manja nego kod drugih salmonida, mesnata i meka, zubi su skoro prekriveni zubnim mesom, a po toj osobini je dobila ime – mekousna. Mekousna pastrmka ima četiri podvrste koje su endemične za srednji i južni Jadran.
Na području doline Zete posebno treba izdvojiti crnogorsku voluharicu (Microtus tomasi), endem jugozapadnog Blakana, nova za nauku opisana na sakupljenom meterijalu u Berima 1903. god., a registrovana u tom periodu u Vranićima (desna obala rijeke Zete), na rijeci Sitnici i Doljanima. Voluharice su inače aktivne noću, a danju je lako uočljiva na polju, ako je velika populacija. Staništa su joj livade, polja i neobrađeno zemljište.
U skladu sa međunarodnim kriterijumima Park šuma Gorica je identifikovana kao potencijalno značajno područje za gljive – IFAs (Important Fungus Areas). Posebno značajna je Pseudoboubovia benkertii koja je opisana na osnovu materijala koji je sakupljen upravo na brdu Gorica. Raste na golom pjeskovitom tlu u četinarskim šumama, na iglicama šišarki bora i čempresa. Vrsta je još nađena u Francuskoj, Španiji i Grčkoj. Neophodno ju je zaštititi nacionalnim zakonodavstvom, kao i mjesto na kojem je vrsta nađena (locus classicus).
Pećina Magara predstavlja sklonište za 4 vrste slijepih miševa: Rhinolophus ferrumequinum – veliki potkovičar, Rhinolophus hipposideros – mali potkovičar, Rhinolophus blasii – sredozemni potkovičar, Myotis oxygnathus – oštrouhi (večernjak) koji su zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama (Eurobats sporazum, EU Habitat direktiva, Bernska Konvencija).

Zaštićena područja Glavnog grada odlikuju se i posebnim kulturnim i istorijskim građevinama. U podnožju brda Gorice nalazi se najstarija jedinstvena građevina Crkva Svetog Đorđa koja potiče iz XI vijeka. Unutrašnjost crkve krase freske koje prikazuju scene iz života sveca kojem je crkva posvećena. Pored crke nalazi se monumentalni Spomen-kompleks partizanu borcu na Gorici u kojem je sahranjeno 97 narodnih heroja. Kao i u razdoblju socijalističke Crne Gore i danas spomenik je centralno mjesto obilježavanja značajnih državnih praznika i godišnjica.
Posebna riznica kulture, istorije i običaja su katuni koji se nalaze u planinskim područjima Crne Gore i to u parku prirode Komovi. Naročito je interesanta arhitektura kuća koje su pravljene od prirodnih materijala podneblja u kojem su se nalazile i čine posebno kulturno istorijsko nasleđe. Still života u katunima diktirao je i danas diktira brojne druge stvari kao što su gastronomije, akitivnosti vezane za zabavu, a najzanimljiviji je odnos između čovjeka i prirode što je u urbanom području nemoguće vidjeti.

Adresa
Agencija za upravljanje zaštićenim područjem Podgorica, Bulevar revolucije br. 78, Podgorica

Web: www.auzp.me
Mail: info@auzp.me

1.
Komovi
Park prirode
2015 Glavni grad Podgorica

2.
Rijeka Zeta
Park prirode
2019 Glavni grad Podgorica

3.
Park šuma Gorica
Spomenik prirode
2022 Glavni grad Podgorica

4.
Pećina Magara
Spomenik prirode
1968 Glavni grad Podgorica